KAKO POSADITI DRVO

SADNJA

Prije nego je posadimo, sadnicu je potrebno izdašno zaliti. Sadnice golog korijena stavimo nekoliko sati u vjedro s vodom kako bi se korijen posve natopio vodom. Bilo bi dobro da i sadnice s korijenskom grudom najprije stavimo u posudu s vodom.

Postoje dva pristupa u sadnji drveća. Prema jednom, tradicionalnom, mladice ne treba vezati uz palicu za oslonac, jer će time prije ojačati i biti u stanju stajati samostalno. Drugi je pristup da se mladica veže uz potpornu palicu, čime se osigurava od oštećenja nastalih naletima vjetra.

Najbolje vrijeme za sadnju je rano ujutro ili navečer, dakle kada nema sunca.

a) Sadnice gologa korijena. Na dnu rupe treba oblikovati stožac od sadne smjese. Sadnicu položimo u rupu, a korijenje jednakomjerno rastresemo preko stošca zemlje. Letvicom provjerimo nalazili se sadnica na pravoj visini. Rupu zatim napunimo zemljom, koju treba lagano utabati. Treba paziti da sadnica stoji okomito. Oko mjesta gdje smo usadili biljku napravimo jarak za zalijevanje. Na koncu temeljito zalijemo da se zemlja oko korijena zamulji.
Savjet: Biljke s golim korijenom rastu brže ako im prije nego ih posadimo obrežemo sve oštećeno korijenje do zdravog drveta. Ipak, pri tome treba biti štedljiv – presađenoj biljci svaki je korijenčić dragocjen u preživljavanju „transplantacijskog šoka “.

b) Sadnice s korijenskom grudom. Kod ovih sadnica, korijenje tvori zajedno sa zemljom kompaktnu grudu zavijenu u ovitak. To su sadnice koje su već razvile sitno korijenje. Ovitak oko korijenske grude štiti korijen. Obično je izrađen od organskog materijala koji se u tlu raspadne. Možemo naći i plastične ovitke, koje je potrebno razrezati i odstraniti, ali tek onda, kada je biljka već postavljena u rupu. Sadnicu uvijek podižite i nosite držeći je za korijensku grudu, nikada za stablo.
Najbolje vrijeme za sadnju ovih sadnica je proljeće. Na dno iskopane jame treba staviti nešto razrahljene sadne smjese, na koju postavimo sadnicu. Pazimo da je gornji rub korijenske grude u visini tla. Zatim pažljivo odvežemo ovoj i potrgamo konce. Ukoliko je ovitak izrađen od prirodnih materijala, nije ga potrebno skidati jer će se sam raspasti u zemlji. Sadnom smjesom napunimo rupu oko korijenske grude i utabamo je. Pazimo da između ne ostane praznih prostora, te da biljka stoji uspravno. Na vanjskoj strani grude zabijemo potpornu palicu, i to ukoso na smjer vjetra. Na nju pomoću uzice od konoplje pričvrstimo stablo. U zemlji oko drveta napravimo jarak za zalijevanje. Biljku dobro zalijemo i potom cijeli prostor na kojemu smo sadili prekrijemo zaštitnim pokrovom – malčem.
Savjet: Malčiranje (od engl. mulch – zaštitni pokrov) je vrlo dobar način zaštite mladice od isušivanja i rasta korova. Malč se može načiniti od kore drveća, slame, piljevine, otpalog lišća ili pokošene trave (ako nije tretirana herbicidima). Njime se pokrije zemlja u koju je posađena mladica, ali tako da malč ne dodiruje stablo mladoga drveta. Pokrov treba biti visok oko 10 centimetara i zaliven vodom.

c) Sadnice u loncima. Ove sadnice uzgojene su u loncima i bile su više puta presađene. One su razvile već toliko korijenčića da ih možemo saditi kad god želimo (osim kad je tlo sasušeno ili zaleđeno) – dakle i onda kada cvjetaju i nose plodove.
Sadnicu najprije dobro zalijemo, zatim korijensku grudu izvadimo iz lonca. Ako ne ide van, lonac razrežemo vrtnim škarama. Sadnicu stavimo u jamu toliko duboko da je gornji rub korijenske grude u visini tla. Rupu zatim napunimo sadnom smjesom. U zemlji oko biljke napravimo jarak za zalijevanje. Raspršenim mlazom vodom zemlju dobro zalijemo, a kad voda ponikne, zalijemo još jednom. Na vanjskoj strani korijenske grude u zemlju zabijemo potpornu palicu, i to ukoso. Na nju s uzicom od konoplje pričvrstimo stablo. Ako je drvo veće, oko njega zabijemo tri palice. Svaku povežemo s deblom tako da je traka blago napeta.